Na Univerzitetu u Sarajevu – Pravnom fakultetu je 28. aprila 2025. godine održana međunarodna konferencija: „Konstitucionalizam i postkonflikta društva“. Konferencija je organizavana u okviru projekta „Ustavi za mir: uloga ustavnih promjena u promovisanju suživota i društvene rekonstrukcije u društvima u tranziciji“, kojeg finansira Međunarodni katalonski institut za mir, a realizuje Univerzitet u Barseloni. Konferencija je ponudila uporedni uvid u teorijska i praktična istraživanja o korealciji ustavnih promjena u postkonfliktnim društvima, kao instrumenata garancije neponavljanja kršenja ljudskih prava, sa osiguranjem stabilnog i dugotrajnog mira. Učesnici iz Italije, Španije, Slovenije, Rumunije i BiH su raspravljali o iskustvu Sjeverne Makedonije, Gvatamale, Kolumbije, Kipra i Bosne i Hecegovine. Carna Pistan je prezentovala primjer Sjeverne Makedonije u kontekstu inter-etničkih odnosa, oblikovanih Ustavom iz 1991. godine; procesima koji su doveli do ustavnih promjena nakon Ohridskog sporazuma iz 2001. godine; i potrebi za novim ustavnim narativom koji bi u fokus stavio inkluzivno i građansko „mi“, kako bi se prevazišle etničke podjele. Elisenda Calvet Martínez je podijelila istraživanje o propalnim pokušajima ustavnih promjena u Gvatamali 1999. i 2017. godine, te o nužnosti da ustraje u uključivanju autohtonog naroda u gvatamalski ustav, i u borbi protiv sistemskog rasizma i isključenja iz javnog života i javnih institucija. Raluca Colojoară, osvrćući se na iskustvo Kolumbije, istakla ulogu Ustavnog suda u implementaciji ustavnih promjena koje su bile sastavni dio mirovnog procesa. Viši asistent Tahir Herenda je predstavio ulogu država matica (Turske i Grčke) u kreiranju power-sharing mehanizama na Kipru.
Naročit fokus je bio na studiju slučaja BiH glede koje se raspravljalo o primjenjivosti standarda legitimnog predstavljanja na instituciju Predsjedništva BiH (prof. dr Lejla Balić), o nužnoj konstitucionalizaciji pravnih i političkih principa za postkonfliktna društva (prof. dr Damir Banović), potencijalu deliberativne demokratije – Skupštine građana – za ustavne promjene u BiH (viši asistent Harun Išerić), demokratskoj eroziji usljed negiranja genocida (dr. Hikmet Karčić) i ulozi međunarodne zajednice u BiH de lege ferenda u svjetlu ustavnih promjena i tranzicijske pravde (Alenka Antloga).
Direktor BIRN-a, Denis Džiđić je prezentovao rad ove medijske organizacije u praćnju suđenja za ratne zločine, mapiranju sudski utvrđenih činjenica u ratu u BiH i sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici.
Ovogodišnja konferencija je bila druga realizovana u okviru spomenutog projekta, nakon što je 15. aprila 2024. godine održana konferencija: „ Ustavne promjene u postkonfliktnim društvima kroz prizmu tranzicijske pravde.“
